Vrijednost dobrog posla u vremenu kada 19% svjetske radne snage živi u siromaštvu nešto je što je neizbježna tema. Gotovo dvije milijarde radnika – čak 61% globalne radne snage – radi u neadekvatnim uvjetima, bez zaštite i prava. A svake godine tri milijuna ljudi izgubi život zbog nesigurnih uvjeta na radu. U svijetu koji se sve više oslanja na održivi razvoj, nije dovoljno samo stvarati radna mjesta – važno je i kakva su ta radna mjesta.

U WorldAmoru vjerujemo da posao ne bi trebao biti izvor stresa, bolesti i nesigurnosti, nego temelj dostojanstvenog života. Kroz ovaj blog želimo istražiti što čini „dobar posao“, zašto je to važno i kako svatko od nas – pa i kroz svakodnevnu kupovinu – može doprinijeti pravednijem svijetu rada.

Problem kvalitete posla

Neformalni rad i dalje dominira u zemljama u razvoju. Prema podacima International Labour Organization (ILO), čak 83% poslova u Južnoj Aziji i 66% u subsaharskoj Africi spada u ovu kategoriju. Žene i djeca su najugroženiji – bez prava na zdravstvenu zaštitu, plaćenih dopusta ili sigurnosti na radnom mjestu.

No čak i u razvijenim zemljama situacija nije idealna. Pregled European Job Quality Indexa iz 2023. pokazuje da su Grčka, Španjolska i Francuska zabilježile pad kvalitete radnih uvjeta. To znači da ni visoki BDP nije jamac sigurnog i pravednog zapošljavanja.

Što je „dobar posao“?

UN-ov Cilj održivog razvoja #8 poziva na „održiv, inkluzivan i produktivan rad za sve“. No što to zapravo znači? Vrijedi proučiti.

Prema definiciji ILO-a, dostojanstven posao uključuje:

pravednu plaću,
sigurnost na radnom mjestu,
mogućnosti razvoja,
zaštitu i prava radnika,
ravnopravnost i inkluziju.

Kako je rekla Patricia Richter, viša tehnička savjetnica ILO-a: “Dobar posao je posao koji biste željeli da jednog dana imaju vaša djeca.”

Ali univerzalna formula ne postoji – poljoprivrednik u Tanzaniji i informatičar u Zagrebu ne trebaju iste uvjete. Važno je prepoznati specifične potrebe sektora, zajednica i regija.

Kako mjeriti kvalitetu posla?

Da bismo unaprijedili radne uvjete, moramo ih najprije moći mjeriti. OECD je 2015. razvio sustav koji uključuje:

kvalitetu prihoda,
sigurnost zaposlenja,
kvalitetu radnog okruženja.

Ovaj okvir koristi preko 50 indikatora koji pomažu u usporedbi između zemalja i različitih društvenih skupina.

World Bank je 2022. proširila ovaj pristup, uzevši:

prihod iznad granice siromaštva,
pristup radničkim beneficijama,
stabilnost zaposlenja,
adekvatne radne uvjete.

Rezultat je sveobuhvatni indeks koji omogućuje bolju usporedbu kvalitete poslova među državama i unutar različitih skupina (po spolu, obrazovanju, dobi, regiji). Zato kada birate posao uzmite ove faktore u obzir i bez straha ih raspravite sa poslodavcem, jer dobar poslodavac ne skriva uvjete koje nudi.

Što nam mjerenje otkriva?

Prema Svjetskoj banci, najlošije ocjene kvalitete posla bilježe zemlje subsaharske Afrike, gdje svega 15–20% odraslih ima sigurno zaposlenje s redovitom plaćom. Vrijednost dobrog posla gotovo je nedostižna u tom dijelu svijeta.

U istočnoj Aziji i Latinskoj Americi situacija je nešto bolja, ali i dalje postoji velik broj radnika bez pogodnosti poput zdravstvene zaštite. Primjerice, Indija je imala izrazito nisku ocjenu stabilnosti zaposlenja (0,14).

Sektorske razlike su također ključne:

Financije, javna uprava i usluge imaju višu kvalitetu poslova.
Poljoprivreda i građevina bilježe niže ocjene, posebno po pitanju sigurnosti i pogodnosti.

Rodne razlike? Muškarci u prosjeku ostvaruju viša primanja, ali žene imaju bolje uvjete rada. Slične razlike postoje i po lokaciji – grad vs. selo – te obrazovanju.

Ključni pokazatelji tržišta rada u Hrvatskoj (2024.)

Broj zaposlenih: U prosincu 2024. godine, Hrvatska je imala ukupno 1,71 milijun zaposlenih osoba, što predstavlja porast od 2,1% u odnosu na prosinac 2023. godine. Hrvatska radiotelevizija
Stopa zaposlenosti: Za osobe u dobi od 15 do 64 godine, stopa zaposlenosti iznosila je 68,3%, što je povećanje od 2,5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. tportal.hr
Stopa nezaposlenosti: Anketna stopa nezaposlenosti iznosila je 5,1%, što je smanjenje od 1,1 postotnog boda u odnosu na 2023. godinu. dzs.gov.hr+7tportal.hr+7Financije.hr+7
Prosječna neto plaća: U četvrtom tromjesečju 2024., prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.356 eura, što je nominalno povećanje od 2,7% u odnosu na prethodno tromjesečje. Državni zavod za statistiku+5Državni zavod za statistiku+5dzs.gov.hr+5

Struktura zaposlenosti

Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama: U prosincu 2024., broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama iznosio je 208.677 osoba, što je porast od 4,3% na godišnjoj razini.

Zaposleni u pravnim osobama: Od ukupnog broja zaposlenih, 1.484.343 osobe bile su zaposlene u pravnim osobama. Zagreb+2Hrvatska radiotelevizija+2Državni zavod za statistiku+2

Utjecaj dobrog posla na kvalitetu života

Studije pokazuju da kvaliteta posla utječe na dobrobit ljudi jednako snažno kao i fizičko zdravlje. Ljudi koji rade poslove sa sigurnošću, redovnim primanjima i poštovanjem osjećaju veću:

osobnu sigurnost,
povezanost s društvom,
mentalnu stabilnost,
zadovoljstvo životom.

Loš posao, s druge strane, „zarobljava“ – smanjuje mogućnosti napretka, zdravlje i vjeru u sustav.

Što možemo učiniti?

Vlade i tvrtke trebaju koristiti ove podatke za politike koje nisu usmjerene samo na broj radnih mjesta, već na njihovu kvalitetu. Investitori sve više prepoznaju važnost društveno odgovornih ulaganja, a potrošači biraju brendove koji poštuju radnike i okoliš.

Upravo tu dolazi WorldAmor. Kroz podršku udrugama koje se bave:

pravima radnika,
socijalnom integracijom,
obrazovanjem i zapošljavanjem mladih,
zaštitom žena i manjina

doprinosimo stvaranju boljeg tržišta rada – iznutra.

Vi, kao korisnik, ne morate mijenjati svijet sami. Ali klikom preko naše platforme, pomažete onima koji se za to bore svaki dan.

Zaključak: Odgovornost kroz kupovinu

U svijetu u kojem kupujemo više nego ikada, ne smijemo zaboraviti tko i pod kojim uvjetima proizvodi ono što konzumiramo.

WorldAmor želi probuditi svijest o dobroti koja postoji u svima nama. Želimo omogućiti svakome da bude društveno odgovoran – ne dodatnim troškom, nego svakodnevnim navikama.

Društvena odgovornost: WorldAmor donira 30% neto dobiti u humanitarne svrhe, podržavajući inicijative koje doprinose poboljšanju kvalitete života radnika.

Osim toga, WorldAmor je i baza znanja – mjesto gdje možete upoznati udruge koje djeluju na našem području, jer nikad ne znate kada će nekome neka od njih zatrebati.

Budućnost rada ovisi o našim današnjim odlukama.
I zato, kad idući put budete kupovali – kliknite s razlogom. Kliknite preko WorldAmora.

Izvori i poveznice:
ILO – https://www.ilo.org
OECD – https://www.oecd.org/statistics/job-quality.htm
World Bank – https://www.worldbank.org
Eurofound – https://www.eurofound.europa.eu

Ako želiš saznati više o globalnim izazovima, pročitaj i naš tekst o klimatskim promjenama i odgovorima Hrvatske.