Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova našeg vremena, a Hrvatska, kao mediteranska zemlja, osjeća njihove posljedice kroz sve češće ekstremne vremenske uvjete, suše i poplave. U ovom članku donosimo pregled najnovijih informacija o utjecaju klimatskih promjena na Hrvatsku i naporima koje država ulaže u borbu protiv njih.
Citat:
“Sada je jasno da više ne možemo dosegnuti početni cilj Pariškoga sporazuma da se globalno zagrijavanje održi ispod 1,5°C. Bez radikalnog pomaka kumulativna emisija, koja neizbježno vodi do zagrijavanja od 2°C, bit će dostignuta za dva desetljeća.”
Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Nitko ne može tvrditi da točno zna što će se dogoditi; predviđanja su scenariji s određenim stupnjem vjerojatnosti. Međutim, znamo da se planet ubrzano zagrijava, da tome bitno pridonosi ljudski faktor i da možemo ublažiti dio negativnih posljedica ako djelujemo na vrijeme.
Hoće li se sve to poklopiti pa ćemo gledati samo “lavinu” događaja klimatskih promjena ili ćemo uspjeti barem dio procesa usporiti, ostaje na nama – i individualno i društveno.
Apsolutno, individualne inicijative jesu korisne i mogu biti poticaj za promjene, ali najveći pomak dolazi kada se sistemski primijene rješenja – kad se promijene politike na razini vlada, kad se kompanije obvežu na održivost i kad se globalno usuglase konkretne mjere. Evo nekoliko točaka koje obuhvaćaju zaustavljanje za klimatske promjene:
Zaustavljanje deforestacije Šume su neprocjenjive za upijanje CO₂ i održavanje bioraznolikosti, a trenutačno nestaju alarmantnom brzinom (Amazonija, Indonezija, dijelovi Afrike itd.). Dok se ne redefiniraju ekonomski modeli (npr. subvencije za zaštitu šuma umjesto poticanja krčenja za poljoprivredu ili ispašu), ovo će ostati ogroman problem. Veliki zagađivači Industrija (posebno sektori energetike, cementa, čelika, nafte i plina) generira velik udio emisija. Potreban je zaokret u korist obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti.
Međunarodne regulacije i tržišni mehanizmi (poput poreza na ugljik) mogu ih potaknuti da se okrenu čistijim praksama. Nova infrastruktura Promjena prometne infrastrukture (električni ili vodikovi pogoni, kvalitetan javni prijevoz, biciklističke staze) zahtijeva planiranje i ulaganja na razini država i gradova. Ako ljudi imaju dobru alternativu automobilu (učinkovit javni prijevoz, sigurne biciklističke rute, pješačke zone), lakše će se odlučiti na promjenu načina kretanja.
Mentalitet i društvene vrijednosti Konzumerizam i orijentacija prema neprestanom rastu dovode do golemih razina potrošnje i otpada. Dok ne dođe do dublje društvene promjene koja stavlja naglasak na održivost (u obrazovanju, medijima i kulturi), klimatske promjene i napori da se spriječe će ostati parcijalni. Uloga pojedinca Iako pojedinačne akcije (poput recikliranja, štednje energije, prelaska na bicikl i sl.) same po sebi nisu dovoljne za „spas planete“, važne su jer: Potiču društveni pritisak na institucije i kompanije. Mogu služiti kao primjer i uvjeriti ljude da promjena nije „nemoguća“. Kumulativno ipak smanjuju dio emisija i otpada te time smanjuju utjecaj na klimatske promjene.
Što nam preostaje? Jesu li klimatske prmjene zaustavljive?
Znanstvena osnova: Bez obzira što se modeli i predviđanja ne mogu osloniti na “100% sigurnost”, oni su i dalje najbolje “prošireno znanje” koje imamo. Znanost ne nudi apsolutne istine, već dokaze i vjerojatnosti. Odgovornost i prilagodba: I najmanje usporavanje može značiti veliku razliku u kvaliteti života budućih generacija (manje požara, poplava, vrućina, migracija…). Zato se potiče prelazak na obnovljive izvore energije, energetska učinkovitost i očuvanje prirodnih staništa.
Na kraju, upravo je zaustavljanje deforestacije, obveze velikih zagađivača, nova infrastruktura i promjena mentaliteta ono što se naziva sveobuhvatnim pristupom klimatskoj krizi. Kada se „veliki“ pomaknu – politički sustavi, kompanije i globalne institucije – tek tada će se dostići onaj kritični prag promjena na planetarnoj razini da bi se spriječile daljnje klimatske promjene.
Dotad, male inicijative neće riješiti problem klimatske promijene, ali mogu održavati pritisak, osvještavati javnost i pripremati teren za veće, sistemske promjene.
Zato budimo dio promijene, jer da male stvari vode velikima i ostavimo društveno odgovoran i ekološki osviješten svijet za buduće generacije.🔗 Izvorni članak:
Ako te ova tema potaknula, istraži kako možeš pomoći kroz održivu kupovinu, podršku udrugama ili edukaciju zajednice.
WorldAmor povezuje ljude, udruge i kupce s ciljem stvaranja održivijeg i otpornijeg društva.Imaš mišljenje ili iskustvo vezano za klimatske promjene u Hrvatskoj? Podijeli s nama u komentarima!
WorldAmor predstavlja odabrane i preporučene sadržaje iz domaćih i međunarodnih izvora o održivosti, ljudskim pravima i društvenoj odgovornosti.
Izneseni stavovi i mišljenja pripadaju originalnim autorima i ne predstavljaju nužno stavove platforme WorldAmor.
Saznaj više o našoj misiji
Klimatske promjene