Obnovljivi izvori energije u US posljednjih nekoliko godina, Sjedinjene Američke Države svjedoče značajnom porastu ulaganja u obnovljive izvore energije. Zanimljivo je da su mnoge od tih investicija usmjerene prema republikanskim državama, koje tradicionalno nisu bile poznate po ekološkim inicijativama. Ovaj paradoks otvara pitanja o motivima iza takvih ulaganja i izazovima s kojima se suočavaju.

Ekspanzija obnovljivih izvora energije u “crvenim” državama

Prema izvješću The Wall Street Journal, od donošenja Zakona o smanjenju inflacije (IRA) 2022. godine, obnovljivi izvori energije doživjeli su procvat, s više od 145 milijardi dolara uloženih u infrastrukturu i 73 milijarde dolara u proizvodnju. Značajan dio tih sredstava usmjeren je prema republikanskim državama poput Teksasa, Oklahome i Južne Dakote.

Na primjer, Teksas je postao lider u proizvodnji solarne energije, s rekordnih 27.000 megavata proizvedenih tijekom toplinskog vala u svibnju 2025. godine (izvor). Slično, Kansas generira preko 47% svoje električne energije iz vjetra (izvor).

Politički izazovi i prijetnje

Unatoč ekonomskim koristima, obnovljivi izvori energije suočavaju se s političkim preprekama. Republikanski zakonodavci predlažu ukidanje poreznih olakšica uvedenih IRA-om, što bi moglo usporiti ili zaustaviti mnoge projekte. Ove promjene mogle bi povećati cijene električne energije za više od 10% u nekoliko država i smanjiti atraktivnost novih ulaganja (izvor).

U Teksasu, zakonodavci razmatraju zakone koji bi nametnuli dodatne troškove proizvođačima solarne i vjetroenergije, zahtijevajući od njih da financiraju rezervne kapacitete iz fosilnih goriva (izvor).

Ekonomski poticaji i lokalna podrška

Unatoč političkim preprekama, mnoge lokalne zajednice i poslovni lideri prepoznaju ekonomske koristi obnovljivih izvora energije. Na primjer, okrug Montgomery u Teksasu pokrenuo je program financiranja energetski učinkovitih poboljšanja za komercijalne nekretnine, omogućujući vlasnicima da moderniziraju svoje objekte bez financijskog rizika za okrug (izvor).

Osim toga, mnogi republikanski zakonodavci iz država koje imaju koristi od ulaganja u obnovljive izvore energije protive se ukidanju poreznih olakšica, ističući važnost tih projekata za lokalna gospodarstva (izvor).

Što Europa i Hrvatska mogu naučiti iz američkog primjera?

Europska unija: Lider u zakonodavstvu, ali ne i uvijek u praksi

Europska unija kroz Zeleni plan (European Green Deal) postavlja ambiciozne ciljeve – smanjenje emisija za 55% do 2030., klimatska neutralnost do 2050., te masovna ulaganja u solarne, vjetroelektrane, bioplin i vodik. Inicijative poput REPowerEU dodatno su ubrzale energetsku tranziciju, osobito nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Međutim, brojne države članice suočavaju se s

Birokratske prepreke
Iako EU ulaže milijarde u obnovljive izvore energije, od ideje do realizacije često prođu godine. U mnogim državama članicama, administrativni procesi za dobivanje dozvola za izgradnju solarnih elektrana, vjetroturbina ili geotermalnih izvora uključuju višeslojnu papirologiju, lokalne evaluacije utjecaja na okoliš, dozvole različitih razina vlasti i složene prostorne planove. U Njemačkoj, primjerice, procedura za instalaciju vjetroelektrane može trajati i do 7 godina. A znamo da klima – i investitori – ne čekaju.

Otpor lokalne zajednice (NIMBY efekt)
Fenomen “Not In My Back Yard” (NIMBY) sve je češći i u Europi. Iako građani općenito podržavaju obnovljive izvore energije, često se protive njihovoj gradnji u vlastitom susjedstvu. Razlozi uključuju zabrinutost zbog promjene krajolika, utjecaja na lokalnu faunu, buka vjetroturbina, pa čak i neutemeljeni strahovi oko zdravlja. Taj otpor dovodi do žalbi, sudskih postupaka i dodatnih kašnjenja. Ironično je da ljudi žele čistu energiju – ali ne žele pogled na vjetrenjaču dok piju kavu.

Kašnjenja u infrastrukturnim radovima
I kad se svi slože, a dozvole se konačno izdaju – stvarni radovi često zapnu. Razlog? Nedostatak izvođača, skok cijena građevinskog materijala, nestašica komponenti (npr. za vjetroturbine) ili problemi u isporuci zbog poremećaja u lancima opskrbe. Osim toga, mnoge zemlje još nemaju dovoljno razvijenu mrežnu infrastrukturu koja bi podržala nove izvore energije – pa čak i kad vjetropark bude spreman, struja nema kamo.

Više o tome: Zeleni plan EU, Eurostat statistike o OIE

A Hrvatska? Spava li na vjetru?

Hrvatska ima zavidan potencijal za obnovljive izvore energije – solarnu, vjetroenergiju, geotermalne izvore i biomasu. Ipak, praksa pokazuje da taj potencijal nije ni približno iskorišten:

Veći dio obnovljive energije dolazi iz starih hidroelektrana,
Solarni kapaciteti su zanemarivi usprkos velikom broju sunčanih sati,
Administrativne prepreke i manjak poticaja koče razvoj.

SAD nam može biti neočekivani uzor: ulaganja nisu uvijek ideološki uvjetovana. Lokalna gospodarstva prepoznaju priliku i djeluju pragmatično.

Više o domaćem kontekstu: REGEA – Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske

Zaključak

Vrijeme je da prepoznamo kako obnovljivi izvori energije nisu samo ekološko pitanje, već ključna ekonomska prilika – za otvaranje radnih mjesta, tehnološki napredak, jačanje lokalnih zajednica i, nadasve, energetsku neovisnost. Svaki neiskorišten sunčani sat, svaki neiskorišten nalet vjetra, zapravo je izgubljena šansa za napredak.

Ako američke konzervativne države mogu hladne glave ulagati u vjetar i sunce, vođene ekonomskom računicom – onda Hrvatska, s prirodnim potencijalima koje mnogi mogu samo sanjati, nema više izgovora. Umjesto odugovlačenja i političkog nadmudrivanja, potrebna nam je odlučnost, vizija i konkretan plan.

Obnovljivi izvori energije nisu budućnost – oni su sadašnjost. A svaka godina čekanja mogla bi nas stajati više nego što mislimo.

Vrijeme je da prestanemo premišljati – i počnemo graditi.

Pogledajte našu selekciju trgovina koje nude kvalitetu, održivost i povoljne uvjete širom Europe:
Trgovine koje vrijedi otkriti

Jer male odluke – kad ih donosi puno ljudi – mogu imati ogroman učinak.
Vrijeme je da biramo mudro. I gradimo zajedno.