„Na zdravlje!“, „Živjeli!“, „Cheers!“ – alkohol je od davnina dio društvenih rituala, slavljenja, tuge i zabave. U čaši vina ili pivu s prijateljima često se traži opuštanje, povezanost, bijeg od stvarnosti. No u posljednjim godinama postaje jasno: vrijeme je da ozbiljno preispitamo kako alkohol utječe na naše zdravlje.

Unatoč uvriježenom mišljenju da „malo alkohola nije štetno“, nova istraživanja ukazuju na suprotno. U ovom tekstu, uz pomoć znanstvenih uvida, objašnjavamo pozitivne i negativne učinke alkohola, njegovu vezu s kroničnim bolestima i rakom, te kako umjerena ili potpuna apstinencija može pomoći zdravlju – i društvu.

Alkohol u brojkama: Koliko ga zapravo konzumiramo?

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), prosječan Europljanin konzumira 9 litara čistog alkohola godišnje, dok se u Hrvatskoj ta brojka kreće između 10 i 12 litara – što nas svrstava među najrizičnije europske zemlje kad je u pitanju učestalost konzumacije.

U SAD-u, industrija alkoholnih pića generira više od 250 milijardi dolara godišnje, a alkohol je redovni gost na društvenim događanjima, sportskim okupljanjima, vjerskim tradicijama i poslovnim večerama.

Ali dok ekonomija zarađuje – zdravstvo plaća ceh.

Negativni učinci na zdravlje

1. Oštećenje jetre

Jetra je organ koji najviše trpi zbog prekomjerne konzumacije. Dugotrajno izlaganje može izazvati niz poremećaja, od masne jetre (steatoza), preko alkoholnog hepatitisa, pa sve do ciroze – nepovratnog oštećenja koje značajno povećava smrtnost. Hrvatski podaci HZJZ-a pokazuju da se svake godine bilježe stotine hospitalizacija i desetci smrti povezani upravo s alkoholnom bolešću jetre. Nažalost, u mnogim slučajevima oboljeli ne osjete simptome dok šteta nije već uznapredovala.

2. Kardiovaskularni problemi

Iako se nekoć smatralo da crno vino može pozitivno djelovati na srce, novija istraživanja sve više dovode u pitanje tu tvrdnju. Alkohol, posebno u većim količinama, utječe na porast krvnog tlaka, povećava rizik od srčanih aritmija, osobito fibrilacije atrija, i pridonosi razvoju srčanog zatajenja. Studije, uključujući onu objavljenu u Journal of the American College of Cardiology, ukazuju da čak i male količine mogu dugoročno narušiti električnu aktivnost srca. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti, pa je povezanost tema koja zaslužuje veću pažnju.

Izvor: JACC

3. Rak

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala je alkohol među klasificirane karcinogene tvari. Dugoročna konzumacija, čak i u umjerenim količinama, povećava rizik za razvoj više vrsta raka, uključujući rak jetre, dojke, debelog crijeva, jednjaka i grla.

Prema American Cancer Society, žene koje piju jedno piće dnevno imaju 7–10% viši rizik od raka dojke u usporedbi s onima koje ne piju. Problem je u tome što je svijest o ovoj povezanosti vrlo niska – manje od polovice građana zna da se konzumacijom povećava rizik od raka. U Hrvatskoj se rijetko ističe ta veza u javnim kampanjama, unatoč porastu malignih bolesti među mlađom populacijom.

Zbog toga je predloženo da se na ambalažu alkoholnih pića u SAD-u dodaju nove oznake koje bi izričito upozoravale na kancerogeni učinak alkohola – slično onima na cigaretama. Ipak, zakonodavne promjene idu sporo, a utjecaj industrije alkoholnih pića snažan je i često koči takve prijedloge. U Hrvatskoj trenutno ne postoji inicijativa tog tipa, iako bi uvedeni napisi poput „Alkohol povećava rizik od raka“ zasigurno imali edukativnu vrijednost, osobito za mlađu populaciju.

Izvor: WHO

4. Psihološke posljedice i ovisnost

Alkohol djeluje kao depresor živčanog sustava, što znači da može kratkoročno djelovati smirujuće, ali dugoročno vodi ka problemima poput depresije, anksioznosti, emocionalne nestabilnosti i razdražljivosti. Mnogi piju kako bi se „opustili“, no često ulaze u začarani krug – jer konzumacja samo privremeno potiskuje simptome, dok u stvarnosti pogoršava mentalno stanje.

Statistike HZJZ-a i raznih savjetovališta pokazuju zabrinjavajući trend: sve više mladih prijavljuje probleme s alkoholom u kontekstu školskog stresa, obiteljskih problema ili čak mentalnih bolesti. U suradnji s udrugama poput Udruga Vida, Zajednica Susret i savjetovalištima za ovisnosti, mnogi su našli izlaz – no sustavna podrška još uvijek nedostaje.

Izvor: The Lancet Psychiatry

Udruge koje pomažu ovisnicima i obiteljima – pogledaj na WorldAmoru

5. Alkohol i ponašanje

Osim zdravstvenih posljedica, često imamo i razoran utjecaj na ponašanje i međuljudske odnose. Intoksikacija smanjuje samokontrolu, povećava impulzivnost i sklonost agresivnom ponašanju.

Prema UNODC, čak 40% nasilnih kaznenih djela uključuje alkohol – uključujući obiteljsko nasilje, seksualne napade, prometne nesreće, pa čak i samoubojstva. U Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, više od trećine prometnih nesreća s poginulima povezano s vožnjom pod utjecajem.

Ovaj segment se rijetko naglašava u preventivnim kampanjama, iako bi upravo ovdje mogla ležati najveća prilika za prevenciju tragedija – edukacijom, ranom intervencijom i podrškom obiteljima.

Postoje li zdravstvene koristi?

Nekadašnji pogled: malo vina za srce

Kroz 20. stoljeće često se isticalo kako crno vino – osobito u kontekstu mediteranske prehrane – štiti zdravlje srca i krvnih žila. Ta je tvrdnja bila temeljena na zapažanjima da ljudi u južnoj Europi, unatoč unosu masnije hrane, imaju manju stopu infarkta. Vjerovalo se da je razlog tome resveratrol – biljni spoj iz crnog grožđa.

No novije studije upozoravaju kako se koristi vina prečesto romantiziraju. Većina istraživanja na temu „zdravstvenih koristi vina“ pati od metodoloških problema – poput neuzimanja u obzir cjelokupnog stila života, prehrane i razine tjelesne aktivnosti. Drugim riječima, ljudi koji piju umjereno često su i zdraviji u drugim aspektima – ne nužno zbog vina, već unatoč njemu.

Danas: sve pod znakom upitnika

U posljednjih nekoliko godina objavljeno je više studija koje dovode u pitanje tvrdnju da je alkohol, čak i u malim dozama, zdrav. Primjerice, studija iz 2023. pokazala je da nema značajne razlike u stopama smrtnosti između ljudi koji ne piju i onih koji konzumiraju do jedne čaše dnevno. Drugim riječima – umjereno pijenje ne štiti, već može imati neutralan ili štetan učinak, ovisno o kontekstu.

Na razini politike javnog zdravstva, sve je više preporuka da se alkohol ne promovira kao sredstvo za poboljšanje zdravlja. Harvard T.H. Chan School of Public Health jasno upozorava da koristi ne nadmašuju potencijalne štete, te da postoji sigurniji način za očuvanje zdravlja – poput tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane i društvene povezanosti.

Koliko je previše?

Odgovor na ovo pitanje mijenjao se kroz vrijeme, a razlikuje se i ovisno o regiji. Prema trenutnim smjernicama Ministarstva zdravstva SAD-a, smatra se da je prihvatljiva granica za muškarce do dvije jedinice alkohola dnevno, a za žene do jedne jedinice dnevno. Jedna jedinica definirana je kao:

1 čaša vina (1 dcl),
1 pivo (0,33 l),
ili 1 čašica žestokog pića (30 ml).

No, sve više stručnjaka smatra da su te granice previše velikodušne. Prema kanadskim nacionalnim smjernicama iz 2023., već i više od dva alkoholna pića tjedno može nositi povećani zdravstveni rizik, osobito u vezi s razvojem raka.

Isto tako, zdravstveni djelatnici sve više naglašavaju da nema potpuno sigurne količine alkohola. Kao što piše i na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), “alkohol je izravan uzrok više od 200 bolesti i stanja, a njegov štetni učinak moguć je i pri niskim razinama unosa.”

Uz to, “umjerenost” je često subjektivan pojam – ono što jedna osoba doživljava kao normalno, za drugu je već granica ovisnosti. Zato stručnjaci predlažu puno individualniji pristup, s naglaskom na stil života, povijest bolesti i psihosocijalni kontekst.

Tko bi trebao potpuno izbjegavati alkohol?

Nisu svi rizici jednaki za sve ljude. Postoje skupine za koje je konzumacija posebno opasna, i gdje bi i najmanja količina mogla dovesti do ozbiljnih posljedica. To uključuje:

Trudnice i dojilje – može proći kroz posteljicu i štetiti razvoju fetusa. U Hrvatskoj se godišnje evidentira desetak slučajeva fetalnog alkoholnog sindroma, iako se pretpostavlja da je stvarni broj veći zbog nedovoljne dijagnostike.
Osobe s bolestima jetre, gušterače i srca – dodatno pogoršava simptome i povećava rizik komplikacija.
Osobe koje uzimaju lijekove koji negativno reagiraju s alkoholom – kao što su antidepresivi, antibiotici ili lijekovi za srce. Alkohol može pojačati nuspojave ili smanjiti učinkovitost terapije.
Osobe s poviješću ovisnosti – čak i minimalne količine alkohola mogu ponovno aktivirati ovisničko ponašanje.
Osobe koje boluju od mentalnih poremećaja – uključujući anksioznost, depresiju ili PTSP – često djeluje kao okidač i maska koja dodatno pogoršava simptome.

U tim slučajevima, zdravstveni djelatnici preporučuju potpunu apstinenciju, a ne pokušaje „umjerene kontrole“.

Ako sumnjaš da ti alkohol više šteti nego koristi, možeš se obratiti organizacijama poput Zajednice Susret, koje pružaju podršku ovisnicima i obiteljima.

Rješenja: Kako smanjiti unos alkohola bez drame?

Za one koji ne žele potpuno prestati, ali žele smanjiti unos, postoje brojni korisni alati i strategije koje pomažu da se promjena ne doživi kao gubitak, već kao dobitak kontrole i zdravlja.

Dry January i slični izazovi – sve popularniji u svijetu i kod nas. Pomažu da “resetiraš” odnos prema alkoholu i ispitaš kako se tvoje tijelo i psiha ponašaju bez njega.
Zdravi rituali zamjene – čaj, mineralna voda s limunom, bezalkoholna vina i piva, mocktaili (kokteli bez alkohola) mogu zadovoljiti potrebu za “posebnom prilikom”
Praćenje konzumacije – pomoću aplikacija kao što su Drinkaware ili Reframe, možeš voditi evidenciju i dobiti uvid u stvarne količine.
Okruživanje podrškom – sve je lakše kad znaš da nisi jedini. Bilo kroz prijatelje, terapiju, online grupe ili platforme kao što je WorldAmor, koje promiču odgovornu potrošnju i zdravije izbore.

Posjeti našu kategoriju bezalkoholnih i podržavajućih proizvoda – gdje kupnja podržava i udruge koje se bore protiv ovisnosti.

Zaključak: Alkohol – izbor koji nosi posljedice

Alkohol nije samo osobna navika – to je društveni fenomen s posljedicama. I dok svatko ima pravo odlučivati o svom životnom stilu, odgovornost dolazi s informiranošću.

Nekima je čaša vina navečer ritual opuštanja. Drugima je to korak prema ovisnosti. I baš zato, ključno je da znamo što zapravo čini našem tijelu, umu i zajednici – bez romantiziranja i bez skrivanja iza etikete „umjerenosti“.

Svaka odluka da smanjimo, zamijenimo ili odbacimo alkohol nije znak slabosti, već snage. A WorldAmor je ovdje da ti u toj odluci bude podrška – ne samo kroz informacije, već i kroz konkretne izbore koji pomažu i tebi, i drugima.

I za kraj…

Znamo, znamo o znamo – alkohol škodi. To piše u svakoj stručnoj publikaciji, svakoj statistici i u svakoj pametnoj glavi.

Ali znamo i stihove:

“Rakije, rakije, rakije amo – jer utjehe nema u vodi!”

I upravo tu – u tom vječnom raskoraku između pameti i navike – leži naš izbor.
Ne moramo biti svetici. Ne moramo biti ni pijanci.
Ali možemo biti svjesni. Pametni. I odgovorni.

Ako ćemo nazdravljat – nek to bude životu, zdravlju, i svakome tko zna kad je dosta.